• All e-books and audiobooks on The New Life Mission website are free
  • Explore multilingual sermons in global languages
  • Two new revised editions in English have been released
  • Check out our website translated into 27 languages
Search

Sermons

Subject 8 : The Holy Spirit

[8-10] Wuotho kuom Roho! (Jo-Galatia 5:16-26, 6:6-18)

(Jo-Galatia 5:16-26, 6:6-18)
“To gima awachonu e ma: Wuothuru kuom Roho, eka ok unutim gik ma ngima mar dhano gombo, nikech gombo mar ngima mar dhano kedo gi dwaro mar Roho, kendo dwaro mar Roho kedo gi dwaro mar ngima mar dhano. Gik moko ariyogo monre omiyo ok unyal timo gik mudwaro timo. To ka Roho otelonu to ok un e bwo chik. Timbe mag ngima mar dhano nenore ratiro. Gin terruok, tim maok ler, anjawo, lamo nyiseche manono, jwok, sigu, dhawo, nyiego, mirima, ichlit, miero, pogruok e kanyakla, gombo, mer, dwanyruok, kod gik moko machalo kod mago. To asiemou kaka na asiemou chon, ni jok matimo gik makamago ok noyud gweth mar loch Nyasaye. To gik ma Roho nyago gin: hera, mor, kue, horruok, ng’wono, ber, bedo jaadiera, muolo, kod ritruok. Onge chik makwedo gik ma kamago. Joma oyie kuom YesuKristo oseguro gombo mag ngima mar dhano kod herane marach e musalaba. Ka wabedo mangima kuom Roho, to ver mondo wawuothuru bende kuom Roho. Waweuru wuorruok, kendo kik wakwinyre, bende kik ng’ato tim nyiego gi wadgi.”
“Ber mondo ng’at ma ipounjo wach Kristo okony japuonjne, kopogone gik mabeyo duto ma en-go. Kik uwuondru nikech ok unyal wuondo Nyasaye! To ng’e uru malong’o ni ng’ato ka ng’ato noka mana gima ochuoyo. Ng’at ma ochuyo kuom gombo mar ngima mar dhano noka tho kuom ngima mar dhano, to ng’a mochuoyo kuom Roho noka ngima mochwere kuom Roho. Kuom mano kik waol kuom timo gik mabeyo, nikech ka ok wanyosore, to wanake, ka ndalo ogik. Emomiyo kinde moro a mora mwayudoe thuolo, to ber mondo watim ni ji duto maber , to moloyo ni jogo ma owetewa kuom yie. Neyeuru kaka andikonu kenda a woun gi nukta magongodongo! Joma dwaro doko malong’o kapakore kuom tim ringruok, e joma temo chunou mondo oteru nyangu. To gitimo kamano ni mondo kik giyud sand magiyudo ka gilando wach msalap Kristo. To kata mana jogo moramo ni nyaka ter ji nyangu ok mak chik, to gidwaro mana ni mondo oteru nyangu mondo gipakre kuom gima otim e ringreu. An to ok anyal pakora kuom gimoro mak mana kuom msalap Ruodhwa Yesu Kristo, momiyo piny osechalona kagima ogur e msalaba, kendo ma osemiyo an bende achalo ni piny ka ng’ama ogur e msalaba. Kata ka oter ng’ato nyangu, kata ka ok oter, to mano ok gimoro, to gima dwarore en mana ni mondo ng’ato ochue chuech manyien. Kue ng’wono obed kod ji dutomaluwo chikni, tiende ni jo-Israel maradier mar Nyasaye. Nyaka a kawuono kik ng’ato chak chanda, mimar mbelni ma an go e ringra nyiso ni an misumbaYesu. owetena, ng’wono mar Ruodhwa Yesu Kristo obed kodu. Amen.”

An’go ma wanyalo timo 
mondo wawuoth kuom Roho?
Nyaka yalnwa kendo waluw 
injili maber.

Jaote Pauolo nondiko kuom Roho Maler e barupene ne Jo-galatia. E barua mar Jogalatia 5:13-14 ne owacho, “To un owetena ne oluongu mondo ubed thuolo to kik uwe mondo thuolo ma un godo no mi utim gimoro amora mudwaro, to ng’ato kang’ato kuomu mondo okony wadgi kuom hera, nikech chik duto ichopo e wach achiel niya, her wadu kaka iherori iwuon.”
E yo machiek, ote en ni osewarwa kendo oketwa thuolo kuom yie e injili maber, kendo koro kik waket thuoloni kaka gino matero wa e gombo mag ringruok, to kuom hera nyak wakonyre kanyakla kendo walu injili maber, kaka Nyasaye nowarowa kuom richo duto, en ngima owinjore kuomwa mondo wayal injili. Paulo bende nowacho, “To ka ukoro, kendo ukidhoru kendo mana ka ondiegi, to nyaka utan’g nono to utiekoru pep!” (Jo-Galatia 5:15).
 

Wuoth kuom Roho mondo opong’i kod Roho Maler

E barua mar Jo-Galatia 5:16 Paulo wacho, To gima awachonu ema, “Wuothuru kuom Roho, eka ok unutim gik ma ngima mar dhano gombo,” kendo e wesni 22-26 ne owacho, “To gik ma Roho nyago gin hera, mor, kwe, horuok, n’guono, ver, bedo jadieri kod ritruok. On’ge chik mapwodho gik ma kamao. Joma oyie kuom kristo Yesu oseguro gombo mg ngima mar dhano kod hera marach emsalaba. Ka wabedo mangima kuom Roho to ber mondo wawuoth uru bende kuom Roho, wawe uru wuorruok, kendo kik wakinyre, bende kik ng’ato kel n’yiego gi owadgi.” Kae, Paulo nyisowa ni ka wawuotho kuom Roho to wabiro nyago olembe mag Roho. Roho Maler dwaro ni mondo wawuothi kuom Roho kendo nyag olemo mag Roho.
Wan dhano monyuol kod ringruok maok nyal nyago olemo mar Roho, kata ka watemo wuoth kuom Roho, kitwa ok nyal lokore. Mano ema omiyo mana jogo mosenwango Roho Maler ka gi yie kuom injili maber nyalo wuotho kuom Roho kendo nyag olemo mag Roho.
Ka muma nyisowa mondo wawuoth kuom Roho, tiende ni wayal injili maber mondo jomoko bende owenegi richo margi. Ka wadak kuom injili maberni, to wa biro nyago olemo mag Roho. E yo machielo ok en tich lokruok mar dend dhano, ka wuotho kuom injili maberni, wanyalo nyago olemo mag Roho, kaka hera, mor, kwe, ritruok, tim maber, bedo jadieri, n’guono, bolruok kod ritruok makare, olemo mar Roho konyowa e waro jomoko mondo giyud ngima mochwere.
 

GOMBOMAG RINGRUOK MAPIEM KOD DWARO MAR ROHO

Paulo wacho, “nikech gombo mar ngima mar dhano kedo gi dwaro mar Roho, kendo dwaro mar Roho kendo dwaro mar ngima mar dhano. Gik moko ariyogo monre, omiyo ok unyal tiomo gik mudwro timo.” (Jo-Galatia 5:17). Nikech wan jogo mosewar wan kod gombo mar ringruok kendo Roho e thuolo achiel, gik moko ariyogo kedo kod machielo e ndalo duto. Giko en ni on’ge manyalo chop dwache chuth e chunye.
Roho tayowa e dwaro, koa e chunywamaiye, mondo wayal injili maber kendo wati ne Ruodhwa. Omiyo chuny mar timo tije mag Roho. Okonyowa e waro ji kuom richo marrgi kwayalo injili mar Nyasaye.
To nyakonchiel, dwaro marwa jiwo gombo mar ringruok mondo kik wawuothi kuom Roho, ma en lweny mosiko e kind Roho kod ringruok, to osiko ka otimo mana dwaro mar ringruok. Ringruok kedo kod dwaro mag Roho, kinde duto gi nonro ma ema omiyo ok wanyal timo gino mawadwaro.
Kare an’go man kuom wuoth kuom Roho? To gin an’go gini mamoro Nyasaye? Nyasaye wacho ni yalo kod luwo injili maber e ngima mar wuoth man kuom Roho. En ema omiyo chuny wuotho kuom Roho ne jogo man kod Roho Maler, mondo gidag e ngima mar Roho kwawuotho kuom Roho ne en siem kendo chik newan mondo wawar jomoko kuom richogi kwayalo injili. Wuotho kuom Roho Maler tiende ni dak e ngima mamoro Nyasaye.
Mondo mi wawuoth kuom Roho, nyaka wadwar dak mar Roho Maler mokuongo chutho. Nyaka wakuon’go wayie kuom batiso maber mane Nyasaye omiyowa ka wadwaro ni mondo wayud Roho Maler. Ka ok wayie kuom injili maber gi chunywa duto, ok wabi yudo dak mar Roho Maler kata yudo warruok kuom richowa, manyiso ni ok wabi nyalo wuoth kuom Roho.
Roho miyowa dwaro mar yalo injili maber, tiyone mondo oyud duong’. Dwaroni biro koa e chuny mochiwore ne tiyo ne Nyasaye kendo ne yalo injili e piny mangia, kendo obiro koa e chuny moyie timo gimoro amora madwarore kuom yalo injili maber bang’ ka osewenegi richogo ni kod nyalo mar wuotho kuom Nyasaye.
Jogo man kod dak mar Roho Maler bedo kod luor kuom Roho Maler kendo wuotho kuome, kata obedo ni pod gin gombo mag ringruok nikech Roho Maler odak kuomgi. Pauolo wacho, “wuoth kuom Roho Maler.” Gima ne onyiso kuom wachni en ni nyaka wayal injili maber mar pi kod Roho Maler mane Nyasaye, omiyowa mondo wakony ji mondooa kuom richo.
Seche mokoka wawuotho kuom Roho, wawuotho mana kaka ringrewa ema chikowa. Gombo mar ringruok kod dwaeo mar Roho kedo e kit ngimawa, to gima nyaka wan’ge kendo wafweny maler en ni jogo man kod dak mar Roho Maler onegore owuothi kendo odag kuom Roho Maler. Mana eyorni kende ema wabiro bedo kod nyalo mar dak e ngima mopon’g kod gweth mar Nyasaye. ka jogo man kod nyalo mar Rohomaler odagi nyago olemo mar Roho, to giyudo mana ka gisepodho kuom nyago olemo mar ringruok. Olembgi en mana mar kinde matin kendo mabiro lal nono. Kuom mano nitiere gima omiyo nyaka wadgi kuomwuoth e Roho.
Wasewinjo, “wuoth kuom Roho,’’ to jomoko kuomwa nyalo paro, “Ere kaka anyalo timo ma, e seche maok anyalo winjo Roho Maler kuoma?’’ Jomoko paro mana ni wanyalo fwenyo dak mar Roho Maler ka Nyasaye ofwenyorenwa mowuoyo kodwa dhok gi dhok. To maendi en paro mogwenyore. Roho miyowa dwaro mar dak kuom injili maber mar pi kod Roho.
Nitiere kinde ma wan kod adierini odak kuomwa to ok wanyal winjo nikech wawuotho kuom dwaro mar ringruok. Jomoko nyalo medo paro ni onido aninda kuomwa. gim e jogo moseyudo dak mar Roho Maler to pod wuotho kuom dwaro mar ringruok.
Jogo miyo mna ringregi mor kendo gitimo mana kaka ochiko gi, to bang’e e giko giyudo sand nikech dwaro mar ringregi mane chikogi, kata mana jogo man kod dak mar Roho Maler temo mondo odag kaka ringregi chikogi, nikech giparo ni en gima nochwegi mondo gitim kamano. To jok machiworene ringregi piyo piyo bedo mana wasubni mag ringregi.
Ruoth nyisowa ni mondo wadag kaka Roho dwaro. Ma tiende ni lando injili maber, kendo onyiso nyaka wachiwre chutho ne injili maber mar pi kod Roho. Wabed kode eka mondo wadag kaka Roho Maler dwaro. Nyaka wadag kamano kuom puonjruok tiend gima wuotho kuom Roho nyiso. Bende iwuotho kuom Roho?
 

BENDE NG’AT MAONGE KOD DAK MAR ROHO MALER NYALO WUOTHO KUOM ROHO?

Jogo mapok onyuol, nyuol manyien ok on’geyo gima wuotho kuom Roho nyiso. Omiyo, ji man’geny lemo mondo oyud Roho Maler kendo obed margi eyor giwegi. Giparo ni okan’g mar dwaro Roho Maler chalre mana gi pon’g kuom Roho Maler.
Kuom ranyisi, ka ji ochokore e kanisni madon’go don’go e kindegi mag lemo, jayalo lemo matek kedno ng’ato ka ng’ato chako yuak matek kuom nying mar Ruoth. Jomoko kuomgi dhum mana kagima osepon’gi kod Roho Maler, to on’ge ng’ato, kata mana gin giwegi ok ginyal winjo tiend gik ma giwacho. Eseche go jomoko kuomgi podho piny kendo gichako tetni. Adier nyalo bedo ni jochiende opor kuomgi to giparo ni giseyudo Roho Maler. Kendo koko bedo man’geny ka gikok matek, “Ruoth, Ruoth!” Giluon’go Ruoth kendo gichwero pi wan’ggi kendo gipamo lwetgi, kit gima chalo kama iluongo ni “pon’g kod Roho Maler.”
Joyalo wuoyo gi dhok mayore yore kendo kochikore ewi altar kendo ji kok matek “Ruoth! Ruoth!” koko machal kod ma gihero kendo jomoko kuomgi wacho ni gineno fweny kuom wan’g Yesu e seche ma gioe koko kama. Giketo e pachgi ni giseyudo Roho Maler kuom gigo mamiriambo mondo opon’g kuomgi kendo mondo giwuoth kode. Timbegi mogwenyore biro mana kuom gwenyruok kuom winjo margi kuom Nyasaye kod Roho.
“Wuoth kuom Roho.” Ma e gima Nyasaye wacho ni jogo moseyudo nyuol manyien. Tiende nitimo gik mamoro Nyasaye.
Paulo ne timo pimo kuom gik mag del kod olemo mar Roho Maler. Mowacho niya, “To gik ma Roho nyago gin: hera, mor, kwe, horuok, n’guono, ber, bedo jadiera, muolo kod ritruok.” (Jo-Galatia 5:23-23).
“Wuotho kuom Roho” kende ni yalo injili maber kedno konyo mondo one richogi. Ka watimo kamano, wabiro bedo kod nyalo mar nyago olemo mar Roho. Olembe mag Roho gin hera, mor, kwe, horuok, n’guono, ber, bedo jadiera, muolo kod ritruok kendo mabiro bedo kod nyalo mar nyago olemo ni mana kawadak kuom injili maberni. Ka ng’ato tiyo kendo yalo injili maber, chiwruok ne tijni, to kara wanyalo dago ngima mar Roho mopong’ kod Roho Maler.
Kata olemb Roho, “ver” tiende ni timo maber ni joweteni kendo onyiso ni bedo ng’at makare. Bedo ng’at makare kuom injili maber kendo timo gino mayalo konyo oganda e tim maber. To maber moloyo e wang’ Nyasaye en yalo injili mondo ogendini oyud konyruok.
Kendo “ng’uono” en bedo kod kech ni joweteni. Ng’at man kod ng’uono ne jomoko timo tich injili e yor bolruok kod ng’uono biro bedo kod kwe. Ng’at mawuotho kuom Roho nikod mor koneno tich ma Nyasaye osetimo, hero timo tichne, hero jomoko kendo oritore kuom gik moko duto. Kata kamano, onge ng’at ma oketo achune ni nyaka gitine kamano, ng’atno man kod dak mar Roho Maler bedo jadieri kuom tijene nyaka chop otiekgi duto. Obolore kendo oritore.
En kod olemb Roho. Ng’at man kod Roho Maler kuome nyaka wuoth kuom Roho, mana ka otimo kaman, eka obiro nyago olemo mar Roho.
Bende inyalo nyago olemo mar Roho ka iwuotho kuom Roho, To ka ok itim kamano, ibiro yudo ka iwuotho kod gombo mag ringruok. Ndiko wacho e buk mar Jogalatia 5:19-21, “Timbe mag ngima dhano nenore ratiro. Gin terruok, tim maok ler, anjawo, lamo nyiseche manono, juok, sigu, dhawo, nyiego, mmirima, ichlit, miero, pogruok e kanyakla, gombo, mer, dwanruok kod machal kamago. To asiemou mana kaka nasiemou chon ni joma timo gik ma kamago ok noyud gweth mar loch Nyasaye.”
 

TIJE MAG RIN’GRUOK NENORE RATIRO

Tije magringruok nenore ratiro. Tich mokwongo mar ringruok en “terruok, manyiso ni bedo kod osiep maok ler e kind dhako kod dichwo mar ariyo en chode mar adek en timo maok ler,” mar an’gwen en anjawo ma tiende ni gombo marach. Mar abich en lamo nyiseche manono”, matiende ni weyo lamo Nyasaye ka ilamo nyiseche. Mar auchiel en “juok.” Mar abirioyo en “achaya.” Ka ng’ato maon’ge kod Roho Maler wuotho kaka ringruok dwaro, to onyiso mana achaya ne joma moko kaka kit ngimane mar richo obedo. Mar aboro en dhawo. Mono nyiso dhawo kod osiepe wa kata joutwa. Mamoko gin kaka, ‘ichlit, mirima, kod pogruok e kanyakla: Mago duto gin timbe ji ma wuotho kuom ringruok.
Mar apar en “piem”. ka ng’ato wuotho mana kuom dwaro mar ringruok, to en gima tek mondo otim tich kanisa kuom dwache owuon. Mar apar gachiel en “puonj maok adiera.” Ng’at ma wuotho e ringruok timo kamano mondo omor ringruok mare owuon kod pache. To ngimano ni kod pogruok kod dwaro mar Nyasaye ma gikone to obiro weyo injili maber. Puonj ma okikore tiende ni baro kuom adiera mar muma. On’ge ng’ato man kod yie kuom wach Nyasaye kendo wuotho kuom Roho mabiro weyo timo dwaro mar Nyasaye. “ichlit, miero, pogruok e kanyakla, gombo, mer dwanyruok kod gik moko machal kamago,” duto gin tije mag ringruok. Jogo mawuotho kuom ringruok timo gik makamago nyaka giko. Mano e momiyo Ruoth wachoni, “wuok kuom Roho”. Wan, jogo mosenyuol nyuol manyien, nyaka wuoth kuom Roho.
Jogo ma ok onyuol manyein onge kod gimoro mak mana gombo mar ringruok e chunygi. Mano emomiyo gidonjoe chode, timbe maricho, wuorruok, kod lamo nyiseche manono. Joyal ma jo miriambo ma pok onyuol manyien timo, ‘timbe juok’ kuom jolupgi kagi kwayogi mondo gimed golo pesa man’geny. Gimiyogi tije madongo kod lemo madongo e kanisa ne jogo magolo pesa man’geny. Jogo modak kuom ringruok nyiso “achaya” ne jomoko. Gipogo kanisni mondo omed bedo dinde man’geny, gisungore kuom dindegi, giwegi kendo giguro jomoko e puonj maricho. “Ywaruok, nyiego, mirima, pogruok e kanyakla, gombo, guandruok kod ich lit” duto nie chuny jogo mapok onyuol nyuol manyien. Biro bedo machalre wa jomaler ka wawuotho mana kuom dwaro mar ringruok.
 

Roho Miyo Jokristo Moyudo Nyuol Manyien Nyago Olemo Mag Roho Maler

Jogo monyuol nyuol manyien nyaka dag gi yalo injili maber. Kaka en gima tek kuomwa mondo waluu bang’ Ruoth kendwa, nyaka watim tich mar tiyone injili ka waluwo kanis mar Nyasaye. Nyaka walem kanyakla ka wajiwo tekowa mondo wabed jogo mawuotho e yor injili maber mar Roho. Jogo mawuotho kuom Roho dak mondo gi yal injili mar pi kod Roho. E yo machielo, wuotho kuom ringruok tiende ni dak ngimani iwuon ka wuotho kuom Roho tiende ni tiyo mondo iwar chunje jomoko. Ji man’geny moseyudo nyuol manyien dak e kit ngima maberno. Gidak mondo gitim ne jomok maber.
Nitie ji man’geny e piny mapok owinjo injili maber. Wahero jok modak e piny Joroten’ge kod pinje mag Asia. Wahero ji duto modak e piny jorochere kod America machal kod jogo modak e chula. Nyaka wanyis hera marwa kuomgi ka wakelogi kuom injili mar pi kod Roho.
Nyaka wawuoth kuom Roho, on’ge chik makwedo mano, olemo ma Roho nyago gin, hera, mor,kwe, horruok nguono, ber, bedo jadiera, muolo, kod ritruok onge chik makwedo gik makamago (Jo-Galatia 5:22-23). Bende nitie chik mora amora makwedo magi? Ooyo ma e chik mar Roho manyaka wariti. Paulo nonyisowa mondo wawuoth kuom Roho, Mana kaka Ruodhwa nochiwo n’gimana ne wan kaka joricho, nyaka wayal injili ne jomoko, kwawaro jomoko kuom richogi en wuotho e Roho. Nyaka wawuoth kuom Roho.
Paulo nowacho e barua mar Jo-Galatia 5:24-26, “Joma oyie kuom Yesu kristo oseguro gombo mag ngima mar dhano kod herane marach e msalaba. Ka wabedo mangima kuom Roho, to ber mondo wawuoth uru kuom Roho. Wawe uru wuorore, kendo kik wakinyre, bende kik ng’ato tine nyiego gi wadgi.” Nyaka wadagi mondo wawar chunje jogo molal ka wadwaro dak kuom Roho. Nyaka watim tije mag Roho kendo wuotho kode. Roho Maler ma Nyasaye nomiyowa tayowa e dak kod Yesu kristo e chunywa. Roho Maler e Ruoth mar hera, Nyasaye tiyo kodwa kaka mtokni motin’go hera.
Paulo nowacho, “Jogo man kuom kristo oseguro ringruok kod gombone” (Jo Galatia 5:24). Bende nowacho ni jogo monyuol nyuol manyien osetho kanyakla kod Yesu. Jogo moseyudo nyuol manyien gadieri osetho gi kristo Yesu. Ok wafwenyo, to ne watho kod Yesu kristo kane ogure mondo ochul gop richowa. E yo machielo, adiera ni Yesu kristo nogur tiende ni in kaachiel kod an ne othoo kodwa e msalaba. Tho mare ne obedo thoo mar warwa kendo chier mare en ranyisi mar chier marwa. In kaachiel gi an ne wadak kendo watho gi Yesu kristo kuom yie marwa. Dwarore ni mondo wabed kod yie, yie marwa tayowa mondo wawuoth kuom Roho.
Nyasaye osemiyowa teko mondo wawuoth kuom Roho, kuom mano wan ma richowa osewenwa, nyaka na wuoth kuom Roho. Jogo moseyudo Roho Maler nyaka wago erokamano ni richogi osewenegi kendo gichiw ngimagi e yalo injili maber mar warruok ne jogo molal, kata obedo ni ng’ato osewene richone kendo oyudo nyuol manyien, to ibiro poge kod kanisa mar Nyasaye kedno obed maon’ge nyalo mar tiyone ka odak kod gombo mar ringruok. In kod an nyaka wadag kod injili mar pi kod Roho nyaka chop odiechieng mar Ruodhwa Yesu Kristo.
 

Kik Wawuoth Kaka Ringruok Dwaro To Dagi Kod Roho Maler

Paulo nowacho, “waweuru wuorruok, kendo kik wakwinyre, bende kik ng’ato tim nyiego gi wadgi,” Wuorruok en an’go? En wuotho kuom dwaro mar ringruok. Nitiere ji man’geny manie pinyni mawuotho kuom dwaro margi mar wuorruok. Ji man’geny kuno pesa, gitemo mondo on’gegi, gihero mana ber mar piny kendo gidak ka kod kacha. Onge ohala kuom gik maka magieki, kendo gin gigo matwo kendo lal nono bang’ kinde matin. Mano e ma omiyo jogo mawuotho kuom ringruok iluongo ni jowuondruok. Kata ka obedo ni ji ni kod mwandu, bende nitie kwe madieri kod romo mar chunyje? Olemb ringruok bang’e mos mos tow. Gik mag pinyni onge kod tich ne chuny jomoko to gin mana mor ng’ato owuon. Giber mana kuom ringre ng’ato owuon.
Muma wacho niya, “Ng’ato nyalo bet ni pogo ni ji gige gi chuny maler, to pod mwandune medore ameda! Ng’at machielo to nyalo bedo ni kun’go malich to pod omedo mana bedo modhier!” (Ngeche 11:24). Jogo mapok onuol nyuol manyien temo mondo giher pesa ahinya. Nikech mwandu mag piny e gimoro amora kuomgi, gionge kod thuolo kuomgi mar konyo jomoko. Mano emomiyo gidwaro mana ni mondo girit ringregi owuon. To e muma wayudo niya ni nitiere ng’atno ma dwaro mwandu oiny man’geny moloyo to ma chike mana edhier. Ji wuotho kuom dwaro mag ringruok, to magi duokogi chalo mana kaka digirum mana kod jamecho mabiro goyogi kendo negogi. Magi duto gin duoko mar wuorruok.
 

Jogo Mohero Timo Dwaro Mar Roho

Paulo ne dwaro mondo odag kuom Roho, kendo ne otimo kamano. Ne opuonjowa mondo wadag kuom wach Nyasaye. ne owacho e barua mar Jo-Galatia 6:6-10, “Ber mondo ng’at ma ipuonjo wach kristo okony japuonjne kopogore gik mabeyo duto ma en-go. Kik uwuondru, nikech ok onyal wuondi Nyasaye! To n’geuru ni ng’ato ng’ato noka mana gima ochwoyo. Ng’at ma ochwoyo kuom gombo mar ngima mar dhano, noka mana tho kuom ngima mar dhano, to n’gama ochuoyo kuom Roho noka n’gima mochwere kuom Roho. Kkuom mano, kik waol ni timo gik mabeyo, nikech ka ok wanyosore, to wnake, ka ndallo ogik. E momiyo, kinde moro amora mwayudoe thuolo, to ber mondo watim ni ji duto maber, to moloyo ni jogo ma owetewa kuom yie.”
Paulo miyo jogo mongeyo wach Nyasaye to mondo gipog gik moko duto kod jopuonjgi. Gima ne onyiso gi wach mar, “gik mabeyo” ne en mondo omor Nyasaye kuom reso chunje moselal kuom ngima mawuotho kuom Roho kendo lando injili. Jogo moseyudo nyuol manyien onen’gore oriwre kod jogo mapuonjo kendo wuotho kuom Roho bedo gi paro achiel hera kod bura machalre.
“Poguru gik mabeyo duto kod jopuonju.” Gik mabeyo nyiso ni waro jomoko kuom richogi kokale kanisa. Paulo nonyisowa ni mondo watim gik moko duto kuom paro achiel, e lemo achiel machalre kod chiwruok machal. Nyaka watim tich mar Ruoth kanyakla.
“Kik uwuondru nikech, to n’geuru ni ok unyal wuondo Nyasaye,” tiende ni kik iriambi kata ichik obadho ni Nyasaye. kuom ranyisi ng’ato ok owinjo okaw weche Nyasaye katugo, kolokogi e wechene owuon kendo ka otamore yie kuomgi. Paulo wacho “gima ng’ato ema obiro kayo.” Ma nyiso ni ng’at mochwoyo timbe mag ringruok biro kayo mana kethruok, to n’at mochwoyo kuom ngima maber biro kayo n’gima mochwere.
Ang’o ma wabiro kayo ka wadak e ngima mar injili mar pi kod Roho? Wabiro nwan’go ngima mochwre kendo nwan’go warruok kwawuok kuom richo magwa. Wabiro kayo olemo mag Roho ka watayo chunje jomoko oyud warruok kuom richogi kendo ngima mochwere kuom gweth Nyasaye.
En ang’o mabiro timore kuom jalno modak kuom ringruok? Gibiro mana kayo kethruok kendo gino maritogi en mana tho. Onge gima odon’g negi bang’ tho margi. Dhano inyuolo ka lwete ni nono kendo otho ka lwete ni nono.
Ka otimo tich mar waro jomko kawuok kuom richogi, gibiro kayo olemo mag Roho kod ngima mochwere. To ka odhi nyime ka owuotho kaka gombo mag ringruok dwaro, to obiro nwango mana kethruok. Omiyo obiro mana kayo kuon’g kendo obiro kayo mana kuon’g ne jomoko. kuom mana Paulo mane on’geyo gik moko duto kuom dak mar yie, osiemowa mondo kik wawuoth kuom ringruok.
“Kuom mano kik waol gi timo gik mabeyo, nikech ok wanyosore, to wanake ka ndalo ogik.” Paulo ne en jatich Nyasaye maber mane owuotho kuom Roho. Ka ji neno ei muma ni ne owuotho kuom Roho, jomoko nyalo paro ni Roho Maler ne ochike mondo otim gik moko, kaka, “Paulo, dhi badi koka achom mondo irom kod ng’ato “kata irom kod ng’atno.” To ma ok en adieri.
Ne owuotho kuom Roho koyalo injili maber mar warruok ne jomoko kendo okonyo mondo owar chunjegi. Paulo bende ne otiyo ne Ruoth kolimore kod jogo mawuotho kuom Roho. E dier jokristo, nitie ji maok wuoth kuom Roho to giwuotho kaka gombo ringruok dwaro. Ne ok girwako Paulo to ne gikwede kaok giyie kuome. Paulo nowacho ni ok odwar gimoro amora monyalo timo kod jogo makedo kode kendo masado joote Yesu.
Ka idwaro wuotho kuom Roho, nyaka idag kuom injili. Jogo moter nyangu ne osando Paulo. E Galatia 5:11 wacho niya, “Owetena ka en adieri ni pod apuonjo ni nyaka ter ji nyangu, to ere gima omiyo pod isanda? Ka da bed adier ni pod apuonjo ni nyaka ter ji nyangu to kara puonj ma apuonjogo wach msalaba Yesu da ok ochwanyo ji.” Jogo moter nyangu e jogo mane siro wach mar tero nyangu, ka giwacho, “Kata ka ng’ato onyuol nyuol manyien kuom yie Yesu, nyaka tere nyangu. Ka ok otere nyangu, to ok en nyathi Nyasaye.” An’go momiyo ne gisando Paulo? Paulo noyie niwrruok kod gweth mar ngima mochwre biro e wach mane e yalo.
Yie mamiyo ji bedo jok makare wuok kuom puonjruok kod yalo maradier. Paulo noyalo adiera mar pi kod Roho kaka gino mowinjore. Ne en kod yie ni jogo moyie kuom adiera biro wuotho, onge tiende terogi nyangu. Ma e gims ne oyalo. To jogo mane oseter nyangu ne oyie ni nyangu en gima ochunore kuom yie ma ng’ato ni godo kuom warruok kata kamano, onge injili machielo mopogore kod mane Nyasaye okelonwa kendo kuom mana ok owinjore wamed gimoro kuome kata wagol gimoro kuome.
Kane paulo owutho kuom Roho, ne ojwan’ge kendo ne osande kod joyahudi wetene. “jogo modwaro doko malongo kapakore kuom tim ringruok, e joma temo chunou mondo oteru nyangu. To gitimo kamano mana ni mondo kik giyudi sand ma giseyudo ka gilando wach mar msalap kristo. To kata mana jogo moramo ni nyaka ter ji nyangu ok mak chik, to gidwaro ni mondo oteru nyangu mana ni mondo gipakre kuom gik ma otim e ringreu. An to ok anyal pakora kuom gimoro mak mana kuom msalab Ruodhwa Yesu kristo, mosemiyo piny ochalona ka gima ogur e msalaba, kendo ma osemiyo an bende achalo ni piny ka n’gama ogur e msalaba. Kata ka oter ng’ato nyangu, kata ok oter to mano ok gimoro, to gima dwarore en mana ni mondo ng’ato ochue chwech manyien” (Jo-Galatia 6:12-15). Kendo Paulo nowacho ni jogo moseter nyangu, “jogo madwaro doko malongo kaparo kuom tim ringruok, e joma temo chunou mondo oteru nyangu. To gitimo kamano ni mar mondo kik giyud sand ma digiyudo ka gilando wach msalab kristo.”
Paulo nochwanyo jogo mawuotho kod gombo mag ringruok. Ne giwuotho kaka gombo mag ringruok dwaro adiera kendo ne nitie ji man’geny maket kodgi. To Paulo noketho tudruok mare kodgi. Paulo nowacho, An to ok anyal pakora kuom gimoro mak mana kuom msalap Yesu Kristo, “Yesu kristo nobatisi kod Johana mondo owar Paulo kod ji duto mag piny kendo otho e msalaba, kendo ma osemiyo an bende achalo ne piny ka n’gama osegur e msalaba, kata oter ng’ato nyangu kata ok oter nyangu to mano ok gimoro, to gima dwarore en ni mondo ng’ato ochue chwech manyien,” Paulo mane ochalo ka gima osetho ne piny ne obedo mangima kuom Yesu Kristo.
Kuom adiera watho kuom Kristo Yesu. To seche moko wiwa wil kod adierano. Nyaka wayie kuome. Ka waonge kod yie kuom adierani to gombo mar ringruok otueyowa kendo mae gen’gonwa ni mondo kik wawuoth gi nyasaye. Ringruok marwa yom yom makata anyuondwa ok nyal konyowa. To koro osegurwa ne piny. Ere kaka ng’at motho nyalo konyo jok modak e piny kuom weche mag piny? Jogo motho e pinyin ok nyal bedo kod mwandu mag pinyin.
Yesu ne ochier, chier mare miyowa thuolo mondo onyuolwa nuol manyien e n’gima manyien mar Roho kane wan kod tich manyien, anyuola manyien, kod geno manyien. Wan jogo monyuol nyuol manyien. Wan kaka jolweny mag polo, wan kod tich mar yalo injili mar Nyasaye. Paulo nowacho ni nobedo dhano ka okonyo ji mondo oyud warruok e yor Roho to ok kuom teko mar dhano. Ne ewacho ne osekotho kendo nonyuole nyuol manyien kuom Yesu Kristo. Watemuru matek mondo wabed jogo man kod kit yie.
Paulo nowacho e buk mar Jo-Galatia 6:17-18, “kwe gi n’guono obed kuom jogo duto maluwo chikne, kendo ni jo-israel maradier mar nyasaye. Nyaka kawuono kik ng’ato chak chanda, nimar mbetni man e godo e ringra nyiso ni an misumba Yesu. Owetena, n’guono mar Ruodhwa Yesu Kristo obed kodu Amen.” Paulo ne ni kod mbelni mag Ruodhwa Yesu Kristo. Ne ok odewo n’gimane nikech Nyasaye mondo wawuoth kuom Roho. Ne ok onyal kata ndiko, bang’e ne obedo muofu. Kuom mana moko kuom barupe mag Paulo mondik kod jatich wadgi Tertius ka Paulo ne wacho weche mag Nyasaye. Kata obedo ni ringruok mare ne ojony to ne en kod mor mar wuotho kuom Roho kendo nowacho, kuome “Kata kamano chunywa ok nyosre kata obedo ni ringre rumo to chunywa iloso manyien pile ka pile.” (2 Jo-Korintho 4:16). 
Paulo jiwowa mondo wabed jogo mawuotho kuom Roho, owacho kama, “wuotho kuom Roho tiende ni wuotho kuom injili” in kod an nyaka n’ge gima wuotho kuom Roho en. Ok owinjo wadwar gigo maonge kod ohala to moloyo wati kendo wadag kuom injili.Wawuothuru kuom Roho e yor yie ndalo duto mag ngimawa.
Koro kuom yie injili mar pi kod Roho maradiera dak e chunywa. Nyasaye biro duokowa kod mor ka walemo kaka injili wacho. Nyago olemo mag Roho tiende ni wuotho kuom Roho kendo reso chunywa. Inyalo nyago olemo mg Roho kaka hera, mor, kwe, horruok, n’guono ver, bedo jadiera, muolo, kod ritruok, ka iwuotho kuom Roho kendo idak kuom injili. Yalo injili mar pi kod Roho nyaka wasandre, wabed jogo mamuol wanyis n’guono kendo watim maber ne jogo molal.
Olemo mar Roho nyak kuom jogo mawaro chunyje moselal ka gitimo maber kendo giyalo injili mamiyo Roho Maler dak kuom ng’ato. Ma e tiend nyago olemo mag Roho kendo wuotho kuom Roho.