• All e-books and audiobooks on The New Life Mission website are free
  • Explore multilingual sermons in global languages
  • Two new revised editions in English have been released
  • Check out our website translated into 27 languages
Search

Sermons

Subject 8 : The Holy Spirit

[8-18] Adiera ma tayo jomoyie e  nwang’o dak mar  Roho Maler (Joshua 4:23)

(Joshua 4:23)
“Kendo ni Ruoth Nyasaye ma nyasachu nomiyo ahora Jordan oduono, nyaka ne ukadho uduto, mana nomiyo nam makwar oduoo nyaka ne wakadho.”

Gino mane otimore Ahora
Jordan puonjowa an’go?
Ma puonjowa niya Yesu kristo ne otieko tho 
maricho kelo kod bura ne dhano.

Daher mar wuoyo kuom injili maber mar adieri mamiyo wa thuolo mar yudo dak mar Roho Maler. Ban’g tho mar Musa, Nyasaye noyiero Joshua kaka jatend jo-israel. Musa ne en jachun’g mar chike e muma machon. Ka dine bed ni Musa ne osekadho ahora mar Jordan gi jo-israel ma gitundo piny mar Kanan, dine ok obedo gino mochunore mondo Joshua oyier kaka jatelo. Kata kamano, Nyasaye ne oketo Musa otundo mana e piny manie nyim kanan ton e ogen’ge mondo kik odonje.
 

Ruodhwa Ne Omiyowa Musa Kod Joshua.
 
Musa ne en jachun’g mar chik e muma machon, neo k onyal tero jo-israel e piny mar Kanan ka dine bed ni otimo kamano mana ka chik ema taye, dine okwedo chenro mar Nyasaye mar warruok. On’ge n’gato manyalo bedo thuolo kuom richone kuom chik mar Nyasaye nikech on’ge n’gat manyalo rito chik. Nimar chik ema miyo dhano n’geyo go ni oseketho (Jorumi 3:20).
Gima omiyo Nyasaye nomiyo dhano chik en ni mondo omite n’geyo kuom richo, mondo okete jarit mondo gibed e winjruok kod Nyasaye kuom yie (Jo-Galatia 3:24). Nikech chik neo k en gimoro to mana gino michikowa e yor yudo Yesu, dhano ne dwaro Yesu, to mano ema omiyo Yesu nobiro e pinyni. Gima Nyasaye nochiko Joshua otim en ni mondo ochan Jo-israel mondo okadh ahora jordan kendo mondo gidonj e piny mar Kanan.
Nyasaye notelonegi mondo gidonj e piny mar Kanan gi jatendgi manyien, Joshua, ban’g tho mar Musa. Joshua nochiko jotend jo-israel kowachonigi niya, “Wothuru e kambi duto, kunyiso ji niya, ikreuru nimar ban’g ndalo adek ubiro ng’ado ahora Jordan, mondo ukaw piny ma Ruoth Nyasaye miyou” (Joshua 1:11).
Nyasaye ne ochito Joshua mondo odonj e piny mar Kanan bang’e Kane osebedo gima ok nyalre kuom Musa. Nyasaye nochiko Joshua, kowacho niya, “Omiyo nyis jodolo moting’o sandug muma, ni ka gichopo ahora Jordan, to mondo gichun’g e pi.” Joshua nowacho ni jo-israel niya, “Biuru ka mondo uwinj gima Ruoth ma Nyasachu owacho.” Tiende unuyud ranyisi ni Nyasaye ma ngima ni kodu, kendo nodarnu jo-Kanan gi jo-Hiti gi jo-Hivi gi jo-Perizi gi jo-Girgash gi jo-Amon kod jo-Jebus” (Joshua 3:8-10).
Bang’ tho Musa, Nyasaye, noyiero Joshua jatend jo-Israel kendo ne ochike mondo odonj e piny mar Kanan kod jo-Israel. Nying mar Joshua tiende ni “Jawar,” maket kod “Yesu” Kata “Hosea.” jatich Nyasaye, Joshua ne ochiko jodolo moting’o sandug muma mondo okadh aora jordan e kinde mane otelone jogo. Kane jodolo moting’o sandug muma onyumo tiendgi e pi (nikech aora jordan pon’g ga e kinde mag keyo), pige mane mol loa malo mar aora ne ochung’ mabor kar boma miluongo ni Adam man machiegni kod Zarethan mi pigno ne ochako gingore malo. Kuom mano pige mane mol kochomo mwalo e nam mar Arabah, mane motimo kado ne ong’adore kendo ji ne nyalo n’gado ahora kama omanyore gi Jeriko (Joshua 3:15-16).
Kuom tim maket kod ma, Nyasaye nyisowa ni ne oseyweyo tho chutho mane richo kelo kod bura kuom dhano. E yo machielo, Yesu jawarwa nokawo richo duto mag dhano e kinde mane otimne batiso kod Johana jabatiso kendo ban’ge ne ogure. E yorniendi no owaro dhano kuom richogi komiyo thuolo mar donjo Kanan, ma ochu’ngne piny Ruodh polo.
 

Aora Jordan E Kama Dhano Iluokoe

Okange mag sigana motenore kod ng’ado ahora Jordan, mana kaka ondiki e muma machon kod muma manyien, ne gin oken’ge malich miwuoro mane dhi tero dhano e yudo warruok koa kuom kuon’g kod bura mabiro nikech richo dhano.
Aora jordan eyo machielo iluongo aora mar tho, kendo giko mar aora jordan en nam motho. Jordan tiende ni “aora mamol ok kochomo nam kende to, kochomo tho “kata nyumo, reyo timo timo gimoro, keto gimoro piny, podho.” Ma nyiso eyo maler si gona mar richo mag dhano. E aora ni, Yesu kokalo kuom batisone, neo yudo mol mar richo mar dhano mora mora ok nyal reyo timo, kendo ban’ge notho e msalaba kendo kuom mano ne oyie bura mar dhano kuom richogi giwegi.
Wan e nyikwa, Adam kod Hawa, ma ochom? Nikech chwech duto inyuolo kuom richo, gitimo richo, kendo Usach rico en tho, giwuotho mana a Gicomo tho. Kuom sigana mar dhano duto, chwech duto ochomo mana kethruok charre e nywolgi. Kata obedo ni gitemo mondo gigen’g timbegi mamono, ok ginyal to mano ema omiyo Gicomo bura mogik kuom richogi.
Kata kamano, Nyasaye ne on’gado mol mar richo kod bura. Nyasaye otelone Joshua mondo oter jo-israel e piny mar Kanan ka gi n’gado aora. Ma ne dwaro mar Nyasaye ne Joshua. Sigana ni temo nyisowa ni mondo wabed thuolo kuom richo, nyaka wachul gop richo, maen tho kendo kuom chudo no, iluokowa duto kuom richowa keno wadonjo e polo.
E muma machon, mol mar aora ne ochung’ kendo ne oloke obedo lowo motwo Kane jodolo moting’o sandug muma onyumo tendgi e pi, ma nomiyo jo-israel thuolo mar kalo aora. Ma en yor golo richo mane ichiwone mana jogo moyie kuom injili maber. En injili mar pi kod roho mane ochulo gowi mar richo dhano, kendo waseyudo dak mar Roho Maler kuom yie e injili maberni. 
 

Jaduong’ Lweny Naman

Naman, mayudore e sura mar 5 mar 2 Ruodhi, ne en n’gat marahuma kendo jated lweny mar josiria moluor mane owaro ogandane kae e lwet wasikegi. Bende ne en Jado mane ngimane ochomo kethruok nikech kuong’. To bang’e achien ne owinjo wach maber ni onyalo yudo chang’ mana ka odhi ir jatich Nyasaye mane odak e piny mar Israel. Jatich manyako mapod ratera ema ne otero oteen, “Nyakono ne owacho ne chi Naman niya, mad Ruodhwa dhi ir janabi man Samaria! Dothiedh dhohone” (2 Ruodhi 5:3). 
Ne oyie kod wachni mi odhie e piny mar Israel. Kane ochop e nyim od Elisha, Elisha neo oro jaote ire kawacho niya, “Dhiyo mondo inyumri e aora jordan dibiriyo, to dendi biro chango kendo ibiro pwodhori” (2 Ruodhi 5:10). Bendone kod geno kuom chang mar hono, Naman nobedo kod ich wan’g mi ne on’gado en owuon mondo odog thurgi. Kata kamano, nikech kuom dwaro mar jotichne, neo timo dwach Elisha ni ne onyumore e aora jordan nyadibiriyo. Ban’ge kanyono, ringre neo yudo chang, mobedo ka ringruok mar nyathi matin.
Eyo maket kod mano, wasebedo n’geyo ni mondo owenwa richowa duto nyaka waketh parowa wawegi kendo warrwak gino ma ondiki e muma. Ban’ge ibiro miyowa gweth maber. N’gato an’gata madwaro ni oware nyaka luor weche mag Nyasaye kendo oyie kuom gi chunye duto.
Muma wacho ni richo duto mag piny ne oroch oko kuom injili mar batiso Yesu kod rembe. Kik wabed kod paro machal kod Naman mene nigi tok teko. Ok nyal luokwa kuom richowa kaonge injili mar pi kod riho. Omiyo mondo mi owarwa richowa duto nyaka wayie kuom injili maber mar pi kod roho. Mana kaka Naman nobedo kod yie wanyalo yudo luok kuom richowa kuom yie e injili maber mar batiso Yesu, gur mare kod chierne. Nyaka wayie kuom injili maberni mana kaka en.
Hono mane otimore e aora jordan ochun’gne nyikwa Adam kod gwedh mar n’gado oko richo mamol mar dhano kod lak bura. Oganda duto ne oriembi e puodho mar Eden nikech Adam kod Hawa ne jotimo richo ban’g Kane osewuondgi kod satan. Kata kamano, ranyisi man e aora jordan ne en injili maber matayo oganda duto mondo oduog e puodho mar Eden.
 

Nyasi Mar Aora Jordan

Ondiki e muma weche mabeyo ni Yesu nokawo richo duto e aora jordan. “We mondo otimre kamano sani, nimar kamano e kaka watimo gik moko duto ma Nyasaye dwaro” (Mathoyo 3:15) muma wacho maler ni richo duto ne oke kuom Yesu Kane otimne batiso e aora jordan. E yo machielo, batiso Yesu ne obedo nyasi mane on’gado nyororo mar richo kendo ban’ge ne omiyowa warruok kod rembe e msalaba.
Jordan ne aora mar batiso mane oloke richowa duto. Ne wan kod nyalo mar chop chik Nyasaye, “Usach richo en tho” (Jorumi 6:23), nikech Yesu nochulo gope duto kuom batisone e aora jordan kendo otho e msalaba. Ma e injili maber ma Ruodhwa nomiyo dhano.
Richo duto mag dhano nomedo dhi nyime koa kuom Adam to ban’ge ne ochun’g kuom batiso Yesu e aora jordan kod rembe e msalaba. On’ge richo ma odon’g erokamano ne batiso Yesu. Mano gweth kod wach maber manade. Wan, kuom yie en injili ni maberni, osewarwa kuom apaka mapek mar richo mamol, oseluoko wa kuom richowa duto kendo waseyudo pwodhruok kuom chik mar msalaba e injili mareso oganda duto. Owinjore wayie kuom adieri e wachni. “To gimoro amor ama n’gato otimo kaon’ge gi ratiro ni en gima kare, toen richo” (Jorumi 14:23). Ruodhwa wacho, mana kamano, wayudo gwedh mana ka wyie kuom injili maberni.
Bende pod in kod richo e chunyi kata obedo ni richo duto ne oketi kuom Yesu Kane itimone batiso kod Johana? Yesu nokawo richo duto mg piny. Owinjore iyie kuom gima ondiki e muma. Mana injili mar batiso Yesu kod rembe e msalaba e ma nyalo rucho richoni duto kendo goli etho kod kuong mamoko. Timo batiso tiende ni “Yudo Kwok, nyumruok e pi, bedo kod iko, kadho gimoro kuom n’gato, kendo daro gimoro.”
Dhano duto nyalo yudo ng’wono kuom richogi kuom yie e injili maber mar Yesu. Mano ema omiyo Yesu ne oluongore owuon ni en yor polo. Wanyalo donjo e polo kendo bedo god ngima mochwre kuom yie kuome. En Ruodhwa, mane omiyowa dak mar Roho Maler osegolwa oko kuom bura duto mar richowa kuom yie e batisone kod rembe.
Kuong’ norumo kendo aora nolokore lowo motwo nikech jodolo notin’go sandug muma ne onyumo tiendgi e pi kuom yie mane gin godo. Ma en gima Nyasaye nosechano, kendo batiso Yesu kod rembe ne ochopo chenro mare niendi. Mano doko injili maber, ma ema chik mar warruok to kendi dine on’ge m ato warruok marwa dine obedo gino maok nyalre. Jogo moyie kuom injili maberni nyalo n’gado aora mar Jordan sani kendo mondo gidonji e piny mar Kanan. Tuo mar pi chutho nyiso ni richo duto mag piny neo ket kuom Yesu kedno ne on’gadne bura nikech wan. Ma e injili mamiyowa dak mar Roho Maler.
Nyasaye, mane ochweyo dhano, on’geyo ni kar kwan mar finjo mar n’gato nyalo chopo 110 kod alam 130. kuom mano, ok onyal pando adiera ni mar yudo Roho Maler. Nyasaye nokawo richogi duto kuom batiso mar Yesu kod rembe e msalaba. Ne oketo bedo kod Roho Maler gino manyalore kuom yie injili mar pi kod Roho Maler mondo gin duto gibed kod n’geyo. In bende ibiro yango dak mar Roho Maler kuom yie e injili maberni.
Kaluwore kod gima ondiki e muma, ok wanyal yudo dak mar Roho Maler mana kuom lemo mar hulo richo. Ji paro ni Roho Maler en gino ma ginyalo yudo ka gilamo alam man’geny. To, ma ok en adieri, Roho Maler imiyo mana jogo moyie kuom injili maber, kendo odwarore ni mondo oketgi nyithind Nyasaye, mano en wacho niya, dak mar Roho Maler en gino mosingi ne n’gato mosebedo nyathi Nyasaye. Nyasaye chiwo Roho Maler ne jogo moyie kuom injili maber mondo one ni gin nyithinde.
Ka ji oyie kuom Yesu to ok on’geyo kata oyie kuom injili ni ok ginyal bedo kod chir ni richogi duto ne oket kuome. Omiyo, ji duto nyaka n’ge, kendo oyie ni batiso mar Yesu kod rembe e msalaba e injili maber mane orucho richogi uto oko. 
En ng’a matimo neno ni Yesu nokawo richo duto mag piny? En Johana jabatiso em timo mano. Ni ne obatise kod Johana mi ne okawo oko richo duto mag piny en gima Nyasaye wuoro ne osechano. (Tim-jolawi 4:13-21, 16:1-30). En ng’a mane otimo chenro mare owuon? Yesu notimo mano. E ng’ano masingo ni chenro nyaka chop kare? En Roho Maler. Nyasaye maen nyadidek ne otieko tich mar weyo richo kod batiso Yesu kod rembe e msalaba mondo oketwa wabed nyithine. Roho Maler dak kuomwa kendo singonwa ni ne owarwa kuom richo duto Kane Yesu ochopo chenro mare.
Bende gik manie pinyni neno ka gik mayueyo ma fwenyo tiendgi tek? Kara pachi ogwenyore machal nade? N’gato ok nyal yie kuom injili maberni mak mana ka oweyo pache owuon. Chik mar din kristo masani ma ji man’geny oyiego en ni richo mokwongo ne osekadho, ni to richo madieri to iweyonigi ka gibedo kod lamo mar hulo richo. Kata kamano, wachni bor anilla gi gino mar bedo adieri, kuom nonro madieri mae en puonj ma miriambo. Ka iyie kode, inyalo bedo kod winjo mar muma e chakruok nyaka fweny, to kaka kinde medo dhi ibiro bedo kod chandruok mapek kuom luwo Yesu. Mano emomiyo e kanyakla mar jokristo nitiere jogo moyie kuom injili mopogore opogore kod Nyasaye mopogore.
Jomoko wacho ni giyudo dak mar Roho Maler kuom ‘lemo’. Onenore kagima ket kod adiera, to muma yan’gonwa ni Roho Maler nolor kuom Yesu koa e polo Kane oyudo batso e kido mar akuru kendo ban’ge nowuok epi, mae e injili madieri kod Roho Maler mabiro mana kuom jogo moyie kuom injili maberni.
Kuom medo, jomoko wacho ni ginwan’go Roho Maler kuom lamo lemo mar fulo richo. Bende Roho Maler ichiwo e seche ma ji kwayo n’gwono? Nyasaye en n’gat makare. Roho Maler ok bi mana nikech okechogi. Maok odewo ni gilemo kata ywak matek machal nade, Roho Maler ok nyal lor kuomgi. Obiro mana kuom jogo moyie ni Nyasaye ne ochopo chenro mare mar warogi. Nyaka iket e pachi ni ok inyal yudo Roho Maler maok odewo kuom kinde miywak ne Nyasaye kata ni ilemo matek machal nade. Roho Maler ok otenore kuom dwaro mar dhano.
Kata mana sigana mar paro mar dhano e pinyni inhalo lki, to injili maber kod chik mar dak mar Roho Maler ok nyal kethi, mano tiende ni ok nyal lokgi. Ka ji ok winj tiend injili maberni. En gimatek kuomgi mondo gidagi kuom tim mar yie makare. En kuom wach niendi ema omiyo ji mangeny ok nyal yudo dak mar Roho Maler. En lit kod kuyo ma nade ma ibiro bedo godo Kane iyie kuom Yesu to iteri e mach nikech neo k ing’eyo injili maber? Muma wacho niya jomoko injili maberni chalo negi man ka ohinga kod kidi ma grn’go negi kuom timo richo.
Ka isebedo kod Johana, inhalo yudo n’gwono kuom richoni kendo iyud dak mar Roho Maler. Ne owaro joricho duto kuom batisone, thone e msalaba kod chiar mare. Warruok mar Yesu nomiyowa yo makare mar warruok. Nobedo jawer madieri ne joricho duto, kendo siro dak mar Roho Maler.
 
 
Mana Ka Iyie Kuome!
 
Ondiki e muma machon ni Kane jodolo onyuomo tiendgi e aora jordan, notwo ma kanyono obedo lowo motwo. En gima hono malich miwuoro ni pigno ne ochun’g, to honni modhuro ne biro ban’ge. Gino malich mtamo ji finjo en ni pi nolokore lowo motwo. Ranyisi nobedo kaka singruok mar wrruok mae Nyasaye, mane otayowa kom reyo richo kokalo kuom batiso Yesu kod rembe e msalaba. Richo duto noa kuom Adam mobedo kuom ogendini duto, to kuon’g norumo gi yudo batiso Yesu. Sani, gino ma dwarore mondo watim en ni yudo n’gwono kuom richowa kuom bedo kod yie kendo yudo ak mar Roho Maler. Bende iyie kuom adieri maberni ni Yesu nokawo richowa duto kokalo kuom batisone e aoro jordan?
Owinjoro iyie ni Yesu kristo ne obatisi mondo okaw richo duto mag piny. Ewi mano, owinjore bende in’ge, kendo iwinji kendo iyie kuom baer mar batiso mare. Ka dine jodolo ok odonjo e aora jordan, jo-israel dine ok obeedo kod yot mar donjo e pinyno mar Kanan. Okan’g mokwon’go mar donjo e piny Kanan, ne en n’gado aora jordan, omiyo mana ka wan’gado aora kod sandug muma wanyalo donjo e piny Kanan. Ma puonjowa ni n’gato nyalo yudo n’gwono kuom richone kuom yie e injili mar pi kod roho.
Muma wacho ni batiso Yesu ne en tich Nyasaye ma bende notimore motudore kod jodolo. Mana kaka pi mar aora jordan ne ochun’g Kane jodolo onyumo tiendegi e pi, ogendini modak epiny iwaro kuom richogi mana kuom yie e injili maberni.
Dak mar Roho Maler ichiwo mana kotenore kuom injili maber. Batiso Yesu kod rembe e msalaba biro tayi mondo iyud n’gwono kuom richoni kod Roho Maler. Injili maber mar pi kod roho otenore kuom nwan’go dak mar Roho Maler.